Povijest

 

OD BANOVINE USORE DO TURSKE OKUPACIJE

Naši prostori zbog svog strateškog položaja uvijek su bili važni za sve političke faktore koji su ih u povijesti držali pod svojom vlašću a i za one koji ih nisu. Najveće značenje pousorska regija dobiva s osnivanjem Banovine Usora, koja je kroz povijest bila tijesno povezana i sa banovinom Soli koja se rasprostirala u okolini Tuzle (Tuzla – tursk. Sol – Soli). Banovina Usora u to doba zauzimala je prostore u današnjim administrativnim granicama općina Tešanj, Teslić, Doboj, Derventa, Odžak, Modriča, Orašje i Brčko, to znači, dio Bosanske Posavine i sadašnji prostor Usorske doline od Doboja do Teslića. Veliki gradovi u vrijeme Usorske Banovine bili su Doboj, Dobor, Tešanj i Srebrenik.

Banovina Usora

Srednjovjekovna Usora

Prostor Usore sjedinjuje se s pravom Bosnom, koliko mi iz dokumenata znamo, za prvog bana Bosne Borića (prije 1163. god.). Vjerojatno su ih banu darovali ugarsko-hrvatski kraljevi kao nagradu savezniku za pomoć u ratu protiv bizantinskog cara Manuela. I poslje su te krajeve ugarski vladari više puta oduzimali Bosni, jer su ih uvijek smatrali kao posebne. Uopće za čitavo vrijeme bosanske samostalnosti, za svih njezinih banova i kraljeva, Soli a još više Usora javljaju se samo kao ugarsko-hrvatske oblasti ili kao bosanske, a nikad, ni u jednom dokumentu, kao sprske ili barem takve, koje su nekada spadale Srbiji.

Usora se prvi puta u povijesti spominje 1225. godine, u pismu pape Honorija III. Ugarsko-hrvatskom kralju Andriji II. Kao oblast prvi puta se spominje 1236. g. u pismu Pape Grgura IX. kojim 8. kolovoza 1236. pod svoju posebnu zaštitu uzima “…dragog sina i plemenitog muža, sina pokojnog Stijepana bana bosanskog a unuka Kulina bana, Sebislava, ljiljana među trnjem…” To trnje po Papi jest bosansko plemstvo u Usori.

Godine 1536. turska vojska na čelu s Husrev-begom zauzima u Usori utvrđenja Dobor i Brod i od tada Usora gubi svoj politički identitet. Austro-ugarski vojskovođa Eugen Savojski 1697. godine u svom pohodu na Bosnu dolazi do Sarajeva i u povlačenju pred turskom vojskom odlazi s njim i 10.000 Hrvata-katolika iz Usore. (U knjizi “povijest BiH” piše da se tada povuklo oko 40.000 Hrvata-katolika iz BiH). Nakon pada pod tursku vlast, krajeve Usore prvi put naseljavaju i pravoslavni Srbi, koje Turci u Bosnu dovode kao radnu snagu.

PONOVNO NASELJAVANJE HRVATA U USORU, POPISI STANOVNIŠTVA A-U

Usoru ponovo u većem broju naseljavaju Hrvati za vrijeme Hercegovačkih buna, od 1760. godine dalje. Prvi popis pućanstva Usore s kojim raspolažemo potiče iz vremena Austro-Ugarske, iz godine 1879. U tadašnju općinu Komušina (kotar Tešanj) spadala su sljedeća naselja:

Kamenica Šokačka (136 katolika, 0 m, 0 p)

Komušina (824 katolika 0 m, 0 p)

Rajševa (47 katolika, 171 m, 0 p)

Studenci (87 katolika, 0 m, 0 p )

Vrućica Katolička (683 katolika, 0 m, 0 p)

Barić (81 katolika, 0 m, 0 p)

ukupno: 1858 katolika, 171 muslimani, 0 pravoslavci

Komušina kao zasebna administrativna jedinica traje godinama. Na sljedećem popisu, godine 1885. tadašnja naselja Komušina, Kamenica, Rajševa, Studenci, Vrućica te Blatnica brojali su 1941 Hrvata-katolika.

na popisu 1895. godine, naseljena područja Komušina, Kamenica Katolička, Vrućica te Teslić brojala su zajedno 1952 Hrvata katolika. U to vrijeme u naselje Komušina spadali su zaseoci Čosići (Kneževići), Grgići, Ponjavići, Potkondžilo, Slatina, Stojčevići; u naselje Kamenica Katolička spadao je zaseok Marići; naselje Vrućica sadržavalo je zaseoke Bardaci, Bežlja, Brdjani, Donjani, Gomjenica, Ilidža, Kragića Brdo, Mršići, Priština, Radešići.

A-U

karta Austro-Ugarske vojske iz 1879 – Komušanski kraj

U sljedećem popisu, 1910. godine, hrvatski prostor Komušina, Kamenica Katolička, Vrućica i Teslić brojao je 2527 Hrvata, dok je jedanaest godina kasnije (1921.) u naseljima  Komušina (1156 Hrvata), Kamenica Katolička (164 Hrvata), Vrućica (941 Hrvat), Studenci (168 Hrvata), Teslić (277 Hrvata) ukupno živjelo 2706 Hrvata.

OPĆINA KOMUŠINA U “NOVOJ” JUGOSLAVIJI

Nakon tog popisa do stvaranja nove Jugoslavije i godine 1948. nema podataka o broju stanovnika. Te, 1848. godine povijesni hrvatski prostor podijeljen je u tri mjesne odbore u općini Teslić. Ipak, u dva od tri mjesna odbora Hrvati su činili većinu dok su u gradu Tesliću malu relativnu većinu imali muslimani:

mjesni odbor Komušina (naselja Komušina, Kamenica, Rajševa, Slatina):

2359 Hrvati – 642 muslimani – 27 Srbi – 0 Jugoslaveni

mjesni odbor Vrućica (naselja Crna Rijeka, Studenci, Vrućica):

2455 Hrvati – 187 – 1248 Srbi – 0 Jugoslaveni

mjesni odbor Grad Teslić:

1159 Hrvati – 1218 muslimani – 919 Srbi – 0 Jugoslaveni

Na sljedećem popisu, godine 1953. kad je kotar Teslić podijeljen na 6 općina, formirana je i općina Komušina koja je obuhvatala veliki dio povijesnog hrvatskog prostora, naselja Dubrave, Crna Rijeka, Rajševa, Slatina, Komušina G. i D., Studenci, Vrućica. Osim u općini Komušina, Hrvati su 1953. godine imali relativnu većinu i u općini Grad Teslić.

Općina Komušina: 4279 – Hrvati; 874 muslimani; 586 Srbi; 0 Jugoslaveni

Općina Teslić: 2703 – Hrvati; 1897 muslimani; 2656 Srbi; 0 Jugoslaveni

Etnicki prostor Teslic-Komusina-Seher-Zepce-Zavidovic

karta Teslić-Komušina-Šeher-Žepče-Zavidovići prema popisu iz 1953. g.

Hrvatski etnički prostor sačinjavao je kompaktan teritorij, cijelu Usorsku dolinu od Komušanskih sela do ušća Usore kod Doboja koji je bio povezan sa Novim Šeherom i dolinom rijeke Bosne, Žepčem i Zavidovićem.

Na sljedećem prostoru u Jugoslaviji Teslić je bio opet ujedinjen u zajedničku općinu a Hrvati opet polako ali sigurno gube udio u lokalnoj vlasti kao i povijesno hrvatske naselbine na tom području, pogotovo prigradska naselja koja se sistematički naseljavaju sa doseljenicima drugih etničkih grupa, prvenstveno Srba. Općina je podijeljena na mjesne zajednice a Hrvati imaju absolutnu većinu u sljedećim naseljima:

Bardaci (393 Hrvata)

Dubrave (297 Hrvata)

Gornja Vrućica (721 Hrvata)

Komušina Donja (1032 Hrvata)

Komušina Gornja (935 Hrvata)

Rudo Polje (105 Hrvata)

Slatina (716 Hrvata)

Studenci (683 Hrvata)

a udio u povijesno hrvatskim naseljima unatoč naseljavanju drugih još uvijek je bio velik u Barićima (35%), Donjoj Vrućici (40%), Gomjenici (41%), Kamenici (32%), Rajševoj (31%) i gradu Tesliću (29%).

Zepce-Maglaj-Zavidovici-Seher-Komusina

Hrvatski etnički prostor 1961. god. podijeljen u 4 općine Teslić – Maglaj – Žepče – Zavidovići (klikni na sliku za punu veličinu)

NASELJAVANJE HRVATSKIH POVIJESNIH PROSTORA I EKONOMSKE MIGRACIJE

Osim masovnog doseljavanja u hrvatska prigradska naselja, sljede ’70 i ’80 godine, kada počinje i veliki val gasterbajterstva kod bosansko-hercegovačkih Hrvata koji su zapostavljeni pri zapošljavanju u domaćoj industriji te u javnom sektoru. Tako i mnogi Hrvati sa naših prostora odlazi u svijet. Većina ih posao pronalazi u Hrvatskoj, Sloveniji, te zemljama zapadne Europe, ponajviše u Austriji i Njemačkoj. Tako udio Hrvata na našem prostoru konstanto upada kao i sudjelovanje u lokalnoj vlasti. No ipak, najveća naselja kao Slatina, Komušina G. i D., Studenci, Crna Rijeka, Dubrave, G. Vrućica ostaju absolutno većinski hrvatska.

Etnicka struktura dolina rijeke Usore i Bosne 1991.

etnička struktura 1991. godine

Godine 1991. na popisu stanovništva u Teslićkoj općini udio Hrvata je već spao na oko 17%. No naseljeno područje nekadašnje općine Komušina još uvijek ostaje absolutno većinski hrvatsko.

AGRESIJA I KONAČNO RAZSELJAVANJE HRVATSKOG PUKA

Dolazi ratna, 1992. godina, godina u kojoj su neprijatelji ostvarili svoj veliki plan, konačnog i gotovog razseljavanja Hrvata sa njihovih vjekovnih ognjišta. Više o događajima u 1992. g. prenosim iz biltena HVO Teslić – Komušina iz prosinca 1992. godine:

Pregled najznačajnijih događaja na hrvatskom prostoru općine Teslić u 1992. godini 

Izbijanjem rata u Hrvatskoj postalo je jasno da velikosrpska agresija nije ograničena karaktera i da će se rat proširiti i na Bosnu i Hercegovinu.

HDZ je kao predstavnik hrvatskog naroda shvatio povijesni trenutak, te je na sebe uzeo najtežu zadaću: organiziranje otpora i zaštitu hrvatskog naroda.

Na našim prostorima tu tešku zadaću je na sebe preuzeo Krizni štab hrvatskog naroda općine Teslić, koga je formirao Općinski odbor HDZ Teslić.

Osnovna zadaća mu je bila da priprema oružani otpor (formiranje vojnih jedinica, naoružavanje i opskrba istih, zaštita naroda, pravljenje skloništa, evakuacija), a istodobno da vrši pregovore sa srpskom stranom u cilju maksimalnog odgođenja neminovna oružana sukoba. Početkom godine je bilo niz provokacija sa srpske strane (miniranje auta, hrvatskih objekata, pucanja kroz naša mjesta te provociranje naših ljudi u autobusima).

Tijekom svibnja provokacije su učestale, cjelokupni teritorij općine Teslić je pripojen »Srpskoj Republici Bosni i Hercegovini«, postavljaju nam se ultimatumi od strane sprskih vlasti, uhićuju se naši civili. Sve je to proizvelo naelektriziranu atmosferu, a sukob je bio pitanje dana. U tom razdoblju je izvršena i evakuacija oko 80% civilnog pučanstva, a istodobno je pobjeglo oko 15% vojno sposobnih ljudi.

Činjenica je da je ogromna većina vojno i radno sposobnih ljudi sa našeg područja radilo van teslićke općine, te se iz opravdanih razloga nisu mogli uključiti u naše postrojbe i prihvatiti neravnopravnu borbu sa agresorom, koji je dobio zapovijed da uništi sve hrvatsko u tzv. Srpskoj Republici BiH.

Početak sukoba smo dočekali sa 500 boraca koji su bili raspoređeni u vojne jedinice ilegalno formirane. I pored straha koji je proizlazio iz pitanja: kako toliko boraca, od kojih je svaki treći bio naoružan, da se suprostavi srpskoj državi. Do tada smo bili uvezani u Hrvatsku zajednicu Usora, ali prekidom  komunikacije (Teslić) i ostvarenjem puta u svijet preko Dubrave, N. Šehera i Žepča, bilo je prirodno d ase uvežemo u Hrvatsku zajednicu Srednja Bosna (Žepče, Maglaj i Zavidovići) što smo 24.5. 1992. godine i učinili. 25.5. 1992. godine dolazi do oružanog napada četnika n Gornju Komušinu. Naši borci su im se veoma uspješno suprostavili, napad je odbijen i uspostavljena je linija obrane Gornja Komušina dužine oko 15 km. Poslije sjajnih pobjeda, u kojima nitko od naših boraca nije poginuo niti ranjen, moral i odlučnost boraca naglo rastu, a strah od neprijateljske sile opada.

Osnovni problemi iz tih dana su nedostatak oružja, slabo vojno ustrojstvo i nesnalaženje vojnoga kadra. To je nadonađivano hrabrošću i samoinicijativom boraca.

Dana 28.5. 1992. Godine donijeli smo odluku o prestanku rada Kriznog štaba hrvatskog naroda općine Teslić i formiranju Hrvatskog vijeća obrane Teslić – Komušina.

Stupanj organiziranosti i povezanosti članica Hrvatske zajednice Herceg-Bosna, osobito u našoj regiji bio je takav da smo bili prisiljeni organizirati se tako da sami sebi maksimalno pomognemo.  U tom razdoblju je došlo do znatnog povećanja MTS-a, do povećanja broja boraca. Dolazili su pojedinačno naši radnici i jedinice, sačinjene od naših radnika koje su obavile vojnu obuku.

Dana 7.6. 1992. godine dolazi do napada četnika iz pravca Teslića na Studence i tako se linija obrane povećava na oko 45 km, ta linija je svakodnevno bila aktivna. Poslije uspostavljanja i utvrđivanja linije obrane došlo je do uspostave redovitih civilnih aktivnosti (zemljoradnji, sječe bandera, žetvi, zbrinjavanja stoke i sl.). U srpnju se pojavljuje vidan umor kod boraca (24 sata na položaju, 24 sata slobodni), stega opada, vojno ustrojstvo ne napreduje, a kadrovski smo i dalje veoma siromašni.

Dana 3.8. 1992. godine je počela velika neprijateljska ofenziva po svim crtama obrane.

Neprijateljski napadi su bili veoma žestoki (osobito topnički), četnici su nam uzimali najznačajnije kote i sužavali naš prostor, umor kod boraca je bio očit, nedisciplina i nervoza u povećanju, vojno ustrojstvo je naglo slabilo, a dolazilo je do masovnog napuštanja naših prostora i odlaska u N. Šeher i Žepče.

U to vrijeme nam je stizala i značajna pomoć u ljudstvu iz susjednih općina ali je ona bila nepripremljena i zakašnjela te stoga neučinkovita. Kada su četnici zauzeli sve značajne kote i kada su nam prostor sužili toliko da su bili ugroženi životi svih boraca, donesena je odluka o povlačenju iz područja Komušina. Povlačenje je izvedeno u najboljem redu i bez žrtava.

Radi premorenosti boraca, dugo odvojenom životu bez obitelji, te nemogućnosti smještaja na novošeherskom području odlučeno je da se svim vojnicima dadne 10 dana dopusta.

Krajem kolovoza borci su se počeli vraćati u postrojbe HVO Teslić-Komušina. Općinski stožer je ponovno počeo funkcionirati ali u veoma teškim i radikalno promijenjenim uvjetima. To je prouzrokovalo nesnalaženje i neučinkovit rad skoro svih struktura. Međutim, i u ovom razdoblju ime Komušina i kontinuitet opstanka HVO Teslić-Komušina su ponovno uspjeli očuvati borci koji su se uključili u obranu. Iskustvom i hrabrošću su bili snaga koja je ulijevala povjerenje svim borcima HVO na ovim prostorima, branili su ih na najžešćim mjestima i nikada nisu poklekli. Izveli su nekoliko diverzantskih i protudiverzantskih akcija, oni vrše često izviđanja i akcije po našim teritorijama koje su privremeno zaposjednute. Jednom riječju, svojim djelima su stvorili veliki ugled kod svih boraca, naroda i najodgovornijih ljudi, pa se o Komušanima priča kao o pravim borcima, borcima koji će se sigurno vratiti u Komušinu.

Međutim, pošto je rat sve više rasplamsavao, došlo je vrijeme i sazrelo je mišljenje da se srpskoj agresiji mogu oduprijeti samo operativno-manevarske postrojbe.

Došlo je do reorganizacije postrojbi HVO-a: ukinuti su općinski stožeri i formirane operativno-manevarske postrojbe, tj. sa teritorijalnog (defenzivnog) principa borbe prelazi se na borbu u kojoj ćemo biti sposobni oslobađati privremeno zaposjednute krajeve. U ovom razdoblju stvorena je i bojna »Komušina«, postrojba koja će biti sposobna da predvodi snage koje će krenuti na oslobađanje naših stoljetnih ognjišta…

Bilten HVO Teslić-Komušina; prosinac 1992. godine

OD DAYTONA DO DANAS

u pripremi…

5 responses to “Povijest

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s