O prezimenima iz župe Bežlja


Podaci sa portala imehrvatsko.net o prezimenima koje možemo naći na području župe Bežlja.

Ćosić

Ćosići su uglavnom Hrvati, najvećim dijelom iz Bosanske Krajine, a vrlo su rijetko Srbi (iz okolice Knina) te Bošnjaci (iz bosanske Posavine). Razmjerno najviše Ćosića u proteklih sto godina rođeno je u bosanskokrajinskoj općini Teslić, gdje se svaki dvadeseti stanovnik prezivao Ćosić. U Hrvatskoj danas živi oko pet tisuća Ćosića u više od tisućušesto domaćinstava (51. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno tisuću, pa se njihov broj od do danas gotovo upeterostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Ćosića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Teslića (BiH) i Tomislavgrada (BiH) u Zagreb te iz Dervente (BiH) u Slavonski Brod.

Rasprostranjenost u RH

Ćosići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 245 općina i 436 naselja, pretežito u urbanim sredinama (61%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (750), Slavonskom Brodu (300), Splitu (190), Osijeku (150) i u Zadru (120).

Ereiz

Prezime Ereiz nose Hrvati, najvećim dijelom iz Bosanske Krajine. U prošlih sto godina rođeno ih je razmjerno najviše u bosanskokrajinskoj općini Teslić, gdje se svaki pedeseti stanovnik prezivao Ereiz. U Hrvatskoj danas živi oko tristo Ereiza u oko stodeset domaćinstava.

Migracije

Glavni migracijski pravci Ereiza u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Teslića (BiH) u Zagreb, iz Teslića (BiH) u Poreč  te iz Teslića (BiH) u Ploče.

Rasprostranjenost u RH

Ereizi su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 42 općine i 56 naselja, znatno više u urbanim sredinama (67%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (50), Poreču (30), Slavonskom Brodu (30), Pločama (25) i u Červar-Poratu kraj Poreča (15).

Pranjić

Pranjići su Hrvati, većim dijelom iz Bosanske Krajine. Razmjerno najviše Pranjića u proteklih sto godina rođeno je u bosanskokrajinskoj općini Teslić, gdje se svaki četrdeseti stanovnik prezivao Pranjić. U Hrvatskoj danas živi oko tri tisuće Pranjića u oko tisuću domaćinstava (107. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno osamdeset, pa se njihov broj do danas višestruko povećao.

Migracije

Glavni migracijski pravci Pranjića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Dervente (BiH), iz Doboja (BiH) te iz Tomislavgrada (BiH) u Zagreb.

Rasprostranjenost u RH

Pranjići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 209 općina i 356 naselja, pretežito u urbanim sredinama (58%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (500), Slavonskom Brodu (150), Sesvetama kraj Zagreba (100), Bjelovaru (90) i u Rijeci (90).

Mršić

Prezime Mršić nose uglavnom Hrvati, dobrim dijelom iz Bosanske Krajine, a prema nekim izvorima iz Mostara (BiH), ili Imotske krajine, a vrlo rijetko i Srbi (iz Bosanske Krajine). U prošlih sto godina rođeno ih je razmjerno najviše u bosanskokrajinskoj općini Teslić, gdje se svaki šezdeseti stanovnik prezivao Mršić. U Hrvatskoj danas živi oko dvije tisuće Mršića u oko šesto domaćinstava (240. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno osamsto, pa se njihov broj do danas udvostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Mršića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Teslića (BiH) u Zagreb, iz Teslića (BiH) u Rugvicu te iz Benkovca u Zadar.

Rasprostranjenost u RH

Mršići su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 131 općini i 200 naselja, znatno više u urbanim sredinama (67%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (250), Rijeci (130), Splitu (110), te u Donjem Prološcu (80) i Glavini Donjoj (70) kraj Imotskog.

Čančar

Čančari su uglavnom Hrvati, najvećim dijelom iz Bosanske Krajine, a vrlo su rijetko Srbi (iz bosanske Posavine) te Bošnjaci. Razmjerno najviše Čančara u proteklih sto godina rođeno je u bosanskokrajinskoj općini Teslić, gdje se svaki pedeseti stanovnik prezivao Čančar. U Hrvatskoj danas živi oko šesto Čančara u više od dvjesto domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno sto, pa se njihov broj do danas višestruko povećao.

Migracije

Glavni migracijski pravci Čančara u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Teslića (BiH) i Doboja (BiH) u Zagreb te iz Teslića (BiH) u Vladislavce.

Rasprostranjenost u RH

Čančari su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 77 općina i 112 naselja, pretežito u urbanim sredinama (53%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (110), Vladislavcima kraj Đakova (25), Rijeci (25), Vrpolju kraj Đakova (20) i u Poreču (20).

Brkić

Prezime Brkić nose gotovo u potpunosti Hrvati, većim dijelom iz Obrovca, a rjeđe i Srbi (iz okolice Knina) te Bošnjaci (iz bosanske Posavine). Prema nekim izvorima potječu iz Dicma. U prošlih sto godina rođeno ih je razmjerno najviše u Kruševu kraj Obrovca, gdje se svaki deseti stanovnik prezivao Brkić. U Hrvatskoj danas živi oko šest tisuća Brkića u više od dvije tisuće domaćinstava (39. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno tri tisuće, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Brkića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Teslića (BiH), iz Janjeva (Kosovo) te iz Banja Luke BiH) u Zagreb.

Rasprostranjenost u RH

Brkići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 294 općine i 538 naselja, pretežito u urbanim sredinama (64%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (1200), Zadru (250), Osijeku (250), Splitu (150) i u Rijeci (150).

Gavrić

Gavrići su u najvećem broju Hrvati, dobrim dijelom iz Srednje Bosne, a u manjem broju su i Srbi (također iz Srednje Bosne). Razmjerno najviše Gavrića u proteklih sto godina rođeno je u srednjebosanskoj općini Novi Travnik, gdje se svaki četrdeseti stanovnik prezivao Gavrić. U Hrvatskoj danas živi oko tisuću Gavrića u oko četrsto domaćinstava (518. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvjesto, pa se njihov broj do danas višestruko povećao.

Migracije

Glavni migracijski pravci Gavrića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Novog Travnika (BiH) u Karlovac, iz Teslića (BiH) u Zagreb te iz Bosanskog Broda (BiH) u Slavonski Brod.

Rasprostranjenost u RH

Gavrići su prisutni u gotovo svim hrvatskim županijama, u ukupno 137 općina i 200 naselja, pretežito u urbanim sredinama (58%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (170), Slavonskom Brodu (60), Karlovcu (45), Rijeci (45) i u Sesvetama kraj Zagreba (30).

Petrović

Petrovići su često Hrvati, dobrim dijelom iz srednje Bosne, prema nekim izvorima iz Hercegovine (Ljubuški), Slovenije (Ormož) ili Mađarske, a u manjem broju mogu biti i Srbi (iz okolice Belog Manastira) te Romi (iz okolice Osijeka). Razmjerno najviše Petrovića u proteklih sto godina rođeno je u srednjobosanskoj općini Busovača, gdje se svaki četrdeseti stanovnik prezivao Petrović, dok su u Hrvatskoj glavna ishodišta bila Pakovo Selo kraj Drniša, Podgajci Podravski kraj Donjeg Miholjca i Režanci kraj Labina. U Hrvatskoj danas živi oko jedanaest tisuća Petrovića u oko četiri tisuće domaćinstava (10. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno sedam tisuća, pa se njihov broj do danas povećao za oko pedeset posto.

Migracije

Glavni migracijski pravci Petrovića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Ljubuškog (BiH), iz Doboja (BiH) te iz Prozora (BiH) u Zagreb.

Rasprostranjenost u RH

Petrovići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 372 općine i 866 naselja, pretežito u urbanim sredinama (58%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (1800), Rijeci (400), Osijeku (350), Dardi kraj Osijeka (300) i u Puli (250).

Knežević

Kneževići su često Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Zadra (Vinjerac, Kneževići), prema nekim izvorima iz Like (okolica Ogulina) ili Hercegovine, a u manjem broju mogu biti i Srbi (iz okolice Duge Rese) te Crnogorci (iz Pljevlje, Crna Gora). Razmjerno najviše Kneževića u proteklih sto godina rođeno je u Vinjercu kraj Zadra, Boraji kraj Šibenika i Strugi Banskoj kraj Hrvatske Kostajnice, mjestima u kojima se svaki drugi stanovnik prezivao Knežević. U Hrvatskoj danas živi oko jedanaest tisuća Kneževića u oko četiri tisuće domaćinstava (8. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno sedam tisuća, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Kneževića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Bosanske Gradiške (BiH) u Novu Gradišku te iz Brčkog (BiH) i Gradačca (BiH) u Zagreb.

Rasprostranjenost u RH

Kneževići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 348 općina i 777 naselja, pretežito u urbanim sredinama (57%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (1600), Zadru (550), Rijeci (500), Osijeku (300) i u Slavonskom Brodu (250).

Kovačević

Kovačevići su u najvećem broju Hrvati, dobrim dijelom iz bosanske Posavine, prema nekim izvorima iz srednje Bosne ili Mačkovca u okolici Nove Gradiške, a u manjem broju mogu biti i Srbi (iz okolice Knina) te Bošnjaci (iz bosanske Posavine). Razmjerno najviše Kovačevića u proteklih sto godina rođeno je u bosanskoposavskoj općini Bosanska Gradiška, gdje se svaki pedeseti stanovnik prezivao Kovačević. U Hrvatskoj danas živi oko sedamnaest tisuća Kovačevića u oko šest tisuća domaćinstava (2. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno trinaest tisuća, pa se njihov broj do danas povećao za jednu petinu.

Migracije

Glavni migracijski pravci Kovačevića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Bosanske Gradiške (BiH) i Tuzle (BiH) u Zagreb te iz Bosanske Gradiške (BiH) u Novu Gradišku.

Rasprostranjenost RH

Kovačevići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 399 općina i 1133 naselja, pretežito u urbanim sredinama (59%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (2200), Osijeku (650), Slavonskom Brodu (600), Rijeci (550) i u Splitu (550).

Katić

Katići su gotovo u potpunosti Hrvati, većim dijelom iz okolice Ogulina, a prema nekim izvorima su iz okolice Stoca. Rijetko su i Srbi (iz okolice Knina). Razmjerno najviše Katića u proteklih sto godina rođeno je u Dobrenićima kraj Duge Rese, gdje se svaki drugi stanovnik prezivao Katić. U Hrvatskoj danas živi oko četiri tisuće Katića u oko tisućučetrsto domaćinstava (53. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno tri tisuće, pa se njihov broj do danas povećao za jednu trećinu.

Migracije

Glavni migracijski pravci Katića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Tešnja (BiH) u Zagreb, iz Cetingrada u Karlovac te iz Lokvičića u Kaštela.

Rasprostranjenost u RH

Katići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 249 općina i 449 naselja, pretežito u urbanim sredinama (55%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (400), Splitu (250), Generalskom Stolu kraj Ogulina (170), Karlovcu (170) i u Otoku kraj Sinja (150).

Jurić

Jurići su Hrvati, dobrim dijelom iz srednje Bosne, a prema nekim izvorima iz Dalmacije (okolica Šibenika i Knina), ili iz Hercegovine (Grude). Razmjerno najviše Jurića u proteklih sto godina rođeno je u srednjobosanskoj općini Kakanj, gdje se svaki četrdeseti stanovnik prezivao Jurić, dok su u Hrvatskoj glavna ishodišta bila Bogdanovići kraj Trogira, Višnjica kraj Novske i Prugovo kraj Solina. U Hrvatskoj danas živi oko dvanaest tisuća Jurića u oko četiri tisuće domaćinstava (5. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno četiri tisuće, pa se njihov broj od do danas gotovo utrostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Jurića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Gradačca (BiH), iz Banja Luke BiH) te iz Brčkog (BiH) u Zagreb.

Rasprostranjenost u RH

Jurići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 353 općine i 777 naselja, pretežito u urbanim sredinama (59%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (1800), Splitu (800), Vinkovcima (300), Osijeku (250) i u Rijeci (200).


Marić

Marići su gotovo u potpunosti Hrvati, većim dijelom iz istočne Hercegovine, a prema nekim izvorima iz Podravine ili Knina. Ovo prezime rijetko nose i Srbi (okolica Daruvara), te Bošnjaci (Mostar, BiH). Razmjerno najviše Marića u proteklih sto godina rođeno je u hercegovačkoj općini Stolac, gdje se svaki deseti stanovnik prezivao Marić. U Hrvatskoj danas živi oko dvanaest tisuća Marića u više od četiri tisuće domaćinstava (4. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno pet tisuća, pa se njihov broj od do danas gotovo utrostručio.

Migracije

Glavni migracijski pravci Marića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Dervente (BiH) u Slavonski Brod te iz Doboja (BiH) i Banja Luke BiH) u Zagreb.

Rasprostranjenost u RH

Marići su prisutni u svim hrvatskim županijama, u ukupno 368 općina i 832 naselja, pretežito u urbanim sredinama (65%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (2300), Slavonskom Brodu (750), Splitu (350), Osijeku (350) i u Rijeci (300).

Kulašević

Pretežito hrvatsko prezime Kulašević vuče podrijetlo iz Bosanske Krajine.

Masatović

Prezime Masatović nalazimo vrlo rijetko u Hrvatskoj, a vjerojatno dolazi iz Bosanske Krajine.

Maličević

Pretežito hrvatsko prezime Maličević vuče podrijetlo iz Bosanske Krajine.

Jozičić

Pretežito hrvatsko prezime Jozičić vuče podrijetlo iz Bosanske Krajine.

Blatnjak

Prezime Blatnjak nosi tek pokoja osoba u Hrvatskoj, a vjerojatno je iz Bosanske Krajine.

Oglasi

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s